понедељак, 19. јануар 2015.

Samoodrživa kuća po postulatima Tesline doktrine



Zdovoljstvo nam je da objavimo rezultate projekta  koji Centar Tesla  već
godinu dana  razvija sa grupom studenata  i  mladih  stručnih saradnika iz
Srbije. Reč je o projektu koji je iniciran kao odgovor na   primenu Tesline
doktrine u arhitekturi i težnji da se pronadju rešenja za jeftine, samoodržive
porodične kuće. Na projektu su pored autora učestvovali i poznati,
renomirani stručnjaci iz oblasti arhitekture, ekologije, građevine,
elektrotehnike i obnovljivih izvora energije, zaštite životne sredine, itd. Svi
oni zajedno su doprineli kreiranju objekta koji je ekološki, ekonomski,
socijalno i kulturološki odgovoran prema svojim korisnicima i svom
okruženju.
Reč je o otvorenom, razvojnom projektu samoodržive stambene jedinice za
četvoročlanu porodicu koja je napravljena od prirodnih materijala. Bazični
koncept  predviđa objekat koji na svim nivoima ostvaruje uštede resursa
(voda, vazduh, energija  i tlo) čime se obezbeđuje smanjenje troškova  i
negativnog uticaja na životnu sredinu. Sa druge strane primenom obnovljivih
izvora energije i sistemima reciklaže i prerade otpada iz objekta, ostvaruje se kružni ciklus materije i poštuju principi  održivog razvoja. Svaka od
navedenih prednosti uvrštena je u projekat kako bi se obezbedili optimalni
uslovi za kvalitetan porodični život za socijalno najugroženije stanovnike. Cilj
je da se rastereti mesečni budžet ukućana kako bi se omogućila sredstva za
edukaciju, socijalizaciju i unapređivanje životnog statusa korisnika. Takođe,
porjekat predstavlja ekperiment primene principa Tesline istinske održivosti
koja se zasniva na umesto tri, na četiri stuba održivosti: ekonomiju,
ekologiju, društvo  i kulturu. Inovacija u projektu odnosi se upravo na
poslednju, kulturološku kariku ove teorije, i konačan odgovr autora i Centra
biće poznat u narednom periodu.
Počeci
Pre godinu dana grupa mladih profesionalaca i studenata okupila se na
ECOWEEK radionici koju su vodili predstavnici Centra Tesla. Radionica je tom
prilikom okupila dvadesetak entuzijasta različitih godišta i obrazovanja.
Projekat koji je realizovan tom prilikom i grupa ljudi koji su se tada okupili
predstavljao je početak Tesla Doctrine House projekta  i Tesla Doctrine
Architecture pokreta. U  tom prvom projektu učestvovali su: Slobodan
Spasić, Centar Tesla, Beograd kao mentor; Boris Šašić, NVO Ecoist, Beograd
kao koordinator; Smilja i Bojan ispred organizacije Eartšip Srbija kao autori i
vlasnici jedne od prvih eartšip objekata u našoj zemlji;  Studenti  i maldi
profesionalci:  Nevena Krajnović, Milica Prlainović, Eirini Loukou, Marija
Omanović, Sara Kostić, Ivana Stamatović, Stefan Zanković, Nikola Opačić,
Bojana Canković, Anđelija Sandić, Neda Džombić, Lana Lončar, Maja
Bošković, Tijana Kostić,  Viktorija Đurđević, Mima Pešić, Katarina Ristić,
Andrea Jokić, Ivan Gradisar, Jovan Kočić i Mirjana Uzelac Filipendin.Nakon završetka ECOWEEK-a i radionice, Centar Tesla je odlučio da nastavi
da razvija ovu ideju. Tom prilikom polovina učesnika radionice je odlučila da
nastavi rad i da studioznije pristupi  razradi celokupne ideje. Rezultat
jednogodišnjeg rada je sasvim novi projekat samoodržive kuće čije prednosti
će docnije biti izložene.
Projekat TDH (Tesla Doctrine House)
Jedan od prvih projekata koje Centar Tesla i grupa autora trenutno razvijaju
je upravo Samoodrživa kuća Tesline doctrine. Cilj ovog projekta, koji je
postavljen pred autore pre godinu dana, je bio kreiranje  objekta koji je
potpuno samoodrživ uz preispitivanje kulturološke komponente  istinske
održivosti. U dosadašnjem radu grupa autora i stručnjaka-konsultanata došli
su do nekoliko rešenja – podsistema unutar projekta koji omogućavaju visok
nivo energetki nezavisnog i ekonomski isplativog objekta.
Takođe, tu se ubrajaju još: sistmi za preradu otpada i otpadnih voda iz
objekta; sistemi za rekuperaciju atmosferske vode i njena priprema za
korišćenje;  sistemi za grejanje, hlađenje i ventilaciju objekta koji štede
resurse, a koriste pogodnisti objekta i lokacije. Svemu ovome mora se
dodati i činjenica da su autori bili ograničeni budžetom za primenjene materijale i sisteme  koji je iznosio je svega 15000€. Troškovi izgradnje i
radne snage ovom prilikom nisu uračunati u cenu, ali sva oprema za
prikupljanje, preradu i distribuciju resursa jeste.
Potrebno je napomenuti da su tradicionalne kuće sa naših prostora
(moravska, vojvođanska i brdsko-planinska) bile jedna od  inspiracija za
mnoge aspekte projekta. Počevši od funkcionalne organizacije kuće i
domaćinstva, primenjenih materijala, konstruktivnih tehnika, pa i oblikovnih
karakteristika.
Jedna od glavnih komponenti projekta je primena prirodnih materijala za
gradnju i opremanje objekta. Umesto klasičnih građeviskih materijala koji
imaju višestruko negativan uticaj na okolinu i ekonomski nisu isplativi, autori
su se  okrenuli materijalima iz okruženja koji su dostupni  svim slojevima
stanovništa  poput: drveta, slame, pletera, zemlje, opeke, itd.  Ovakava
odluka je sobom nosila niz nekonvencionalnih tehnika gradnje i konstrukcije
objekta, ali i niže troškove.
Ekonomski aspekat projekta obuhvata pored nižih cena građeviskog
materijala i  uštedu i racionalniju potrošnju energije. Ukoliko to uslovi
dozvoljavaju moguće je dobiti i potpuno off grid objekat, tj. energetski
nezavisan koji svu  neophodnu energiju dobija iz obnovljivih izvora i
nezavisan je od Elektro distribucije.  Takođe, činjenica je da se uložena
sredstava u energetsku komponentu objekta vraćaju kroz višegodišnju
uštedu energenata i da nema gubitaka na transportu ili distribuciji energije
tokom cele godine. Zatim,  sa energetske tačke gledišta objekat zbog svoje funkcionalne
organizacije, primenjenih materijala i sistema, maksimalno koristi, ali i čuva
sve resurse. Ukupna ugrađena i potrošena energija je daleko niža nego kod
konvencionalnih objekata iste kvadrature.  Akumulacijom, produkcijom i
reciklažom energetski gubici objekta svedeni su na minimum  i
racionalizovana je potrošnja unutar objekta.
Ekološka strana projeka podrzumeva odabir materijala koji su lokalni,
prirodni i  razgradljivi. Zatim, ukupni karbonski otisak objekta  – ukupna
količina utrošenog  CO₂ – je vrlo nizak, nekoliko puta  niži  od propisanih
standarda. Prefabrikacija objekta je takođe moguća što ostvaruje prednosti
na više polja i zajedno sa obnovljivim izvorima energije poštuje se okolina u
kojoj bi objekat bio izgrađen. Poseban aspekat ekološke vrednosti objekta
ogleda se u primeni zelenog krova i sistemu klasifikacije i reciklaže otpada iz
objekta. Separatni sistem sakupljanja, taloženja i kasnije prerade otpada
predstavlja sadejstvo kuće i okućnice koji imaju za cilj bigu o životnoj sredini
i održivom razvoju.
Socijalni aspekat projekta ogleda se u  pružanju alternative dosadašnjem
stilu života. Obnavljanjem i negovanjem porodičnih vrednosti koje su
intepretirane savremenim sredstvima izgrađen je inspirativni ambijent.
Projekat samoodržive kuće teži stvaranju socijalno odgovornog objekta, u
kome će porodica biti centar. Ona će imati optimalne uslove za život i rad,
dok sama izgradnja objekta ili pak naselja u potpunosti je okrenuta boljitku
zajednice.
Karakteristike projektaProjekat TDH predstvalja stambenu celinu od 65m², optimalno
organizovanih za prosečnu  četvoročlanu  porodicu. Kao konstruktivni sklop
objekta  korišćena je  skeletna  drvena  konstrukcija, a kao ispuna  zidova
balirana slama, pleter i blatni malter. Na ovaj način ostvaruje se ušteda od
preko 50% na grejanje dok  su primenjni materijali  100%  biorazgradljivi.
Ovakav sklop je stabilan, postojan i ekološki prihvatljiv. Materijali  su
dostupni, lako  se  ugrađuju i smanjuje se vreme potrebno za izgradnju
objekta. Termičke i zvučne karakteristike objekata od slame su daleko iznad
proseka, dok su trajnost i postojanost materijala neosporive. Zeleni krov se
koristi kao prirodni bio filter za vodu koju objektat sakuplja preko površine
krova, kao odlilčan termo izolator i regulator klime unutar objekta.
Kako je sunčeva energija svima dostupna stoga je  planirano da i objekat
samoodržive kuće koristi ovaj potencijal za podmirivanje svojih potreba za
toplotnom i električnom energijom. U prilog tome navodimo i činjenicu da je
energetski potencijal Sunca u Srbiji iznosi ENPS(Srb.) = 1460 kWh/m2
god ~
4 kWh/m2
dan u proseku.  Sistemi za energiju  koji su primenjeni u okviru
projekta su: fotonaponski paneli za proizvodnju struje; fotosifonski paneli za
zagrevanje vode uz korišćenje solarnih bojlera; visokoefikasni sistem za
grejanje prostora putem raketne peći koja koristi 10 puta manje količine
energenta; primena staklene bašte u regulaciji toplotnog komfora unutar
objekta; energetski efikasni kućni aparati i osvetljenje.  Svi primenjeni
sistemi ostvaruju uštedu od  skoro četiri puta veću na godišnjem nivou, jer
umesto 600kWh (oko 4000 din) objekat potroši svega 174kWh (1100
dinara) el. energije mesečno.Poseban segmenat projekta  predstavljaju alternative za dobijanje životnog
resura iz okoline  – vode i preradu otpada iz objekta. Može se koristiti
komunalni izvor vode, ali isto tako i testirani lokalni – jezero, reka, potok,
atmosferska voda, itd. Stoga su u projektu razrađeni: sistemi za prikupljanje
atmosferske vode  i njena prerada;  sistem za otpad i otpadne vode;
kompostni toalet i polje sa azotofilnim biljkama koje su biološki filteri i vrše
preradu žute otpadne vode dok mokro polje rešava problem sive vode iz
objekta. Pažljiva separacija otpada isključuje  visikotoksične i opasne
materije  kao glavni problem otpada domaćinstva. Primenjeni sistemi za
razgradnju  otpada, otpadnih voda i ponovna upotreba pojedinih recikliranih
materija doprinosi standardu zaštiti okoline i racionalnijem korišćenju
resursa.Klasični principi izgradnje objekata uključuju standardne materijale i troškovi
takvog objekta bez  obzira na cenu parcele iznose oko 450 €/m².
Samoodrživi objekat uz primenu prirodnih materijala i recikliranih materijala
bez obzira na lokaciju iznosi svega 125 €/m², odnosno trećinu ukupne cene
kvadrata klasično izgrađenog objekta.  Za izgradnju objekta  potrebno je
nešto manje od 130 kubika materijala. Od toga su preko 80% prirodni
materijali (drvo, kamen, zemlja, slama, trska itd.); oko 15% materijali koji
se mogunreciklirati (stakolo i proizvodi od gline); a svega nekoliko procenata
iznose industrijski  materijali (hidroizolacije i cementni malter) koji su
obavezni prema građevinskim propisima.
Sve navedene činjenice predstavljaju segmenat i trenutni stadijum
razvojnog projekta samoodržive kuće socijalnog stanovanja. Centar Tesla i
autorski tim nastaviće rad na ovom projektu i u narednoj godini sa ciljem da
se jednog dana realizuje prototip objekta ili pak i naselje.
Autori projekta
Na dosadašnjem projektu samoodržive kuće koji je realizovan u saradnji
sam Centrom Tesla učestovali su sledeći:
12 Autora (abecednim redom):
Gradisar Ivan, dipl.inž.arh.;  Jokić Andrea,  student arhitekture; Kostić Sara,
student arhitekture;  Krajnović Nevena,  dipl.inž.arh.;  Lončar  Lana,  student
arhitekture;  Opačić  Nikola,  student arhitekture;  Pešić Mima,  student
arhitekture;  Prlainović  Milica,  dipl.inž.arh.;  Ristić Katarina,  dipl.inž.arh.;
Šašić Boris, master ekolog.; Uzelac Filipendin Mirjana, dipl.inž.arh.; Zanković
Stefan, student arhitektureMentor: Slobodan Spasić, magistar ekonomije, MBA, Menadžment ljudskih
resursa
Spoljni saradnici i konsultanti (abecednim redom):
Jakovljev Zoran, dipl.ekolog, master analitičar životne sredine
Janković Vladimir, dipl.inž.el. specijalnost obnovljivi izvori energije
Doc. dr Jovanović Branimir, dipl.inž.maš., stručnjak Tesline doktrine
Kojičić Dragana, dipl.inž.arh.  specijalnost i  uža stručna oblast zemljana
arhitektura
Krstonošić Miroslav, dipl.inž.arh. višedecenijski arhitekta i poklonik ekološke
gradnje

понедељак, 12. јануар 2015.

Babaji


babaji     Art by Robert Hupko
Mahavatar Babaji je indijski svetac kome su ime dali Lahiri Mahasaya i njegovi učenici koji su ga sreli izmedu 1861. i 1935. Neke od tih susreta je opisao Paramahansa Yogananda u knjizi  Autobiografija jednog Jogija uključujući opise Yoganandih susreta sa Mahavatar Babajijem. Još jedan prikaz iz prve ruke je dao Sri Yukteswar Giri u svojoj knjizi The Holy Science. Svi ovi prikazi su opisani u raznim biografijama ličnosti koje spominje Yogananda.
Pravo ime Mahavatara Babajija, kao i njegov datum rođenja nisu poznati, pa je poznat isključivo po imenu koje mu je dao Lahiri Mahasaya "Mahavatar" znaci "veliki avatar", a "Babaji" znaci "poštovani otac". Neki od tih susreta su uključivali više od dva svedoka a oni koji su sretali Mahavatar Babajija se slažu da je u pitanju ista ličnost.
Mahavatar Babaji je Lahiri Mahasayi prilikom susreta rekao da je njegov guru iz prošlosti, te ga potom upoznao sa Kriya Yogom i uputio Lahirija da poduči ostale. Lahiri je htio ostati sa Mahavatarom Babajijem, koji mu je umesto toga rekao da mora podučavati Kriya Yogu i da se Kriya Yoga sadhana treba širiti medu narodima sveta kroz njegovo (Lahirijevo) prisutstvo u svetu.  Prema predaji Babaji je bezvremena, a prema navodima Swamija Pranabanande je krajem 19. vijeka bio 500 godina star. Yogananda navodi da niko ne zna Babajijevu dob, porodicu, mesto rođenja, pravo ime i druge detalje.

Bindu

Bindu

Bindu, izvor kreacije, je izvan domena konvencionalnog iskustva, tako da i tantrički tekstovi vrlo malo govore o njemu. Reč BINDU znači “kap ili tačka”. Pravilniji naziv bi bio BINDU VISARGA – što znači “padanje kapi”.  Bindu je predstavljen mladim mesecom i belom kapi koja označava nektar što kaplje u višudi čakru. To je krajnji izvor iz koga se sve stvari manifestuju i u koji se sve stvari vraćaju.
Bindu se smatra izvorom kreacije ili tačkom gde se jedinstvo po prvi put razdvaja na mnoštvo individualnih formi. Ovaj aspekt bindua se može pronaći u sanskritskom korenu BIND sto znači “razdvojiti ili podeliti”. Bindu podrazumeva tačku ili centar bez dimenzija. U nekim sanskritskim tekstovima on je označen kao ĆIDGANA - ono što ima koren u bezgraničnoj svesti. Bindu se smatra kapijom ŠUNJE, stanja praznine - stanje čiste, apsolutne i nepodeljene svesti. Bindu je nedokučiva fokusna tačka u kojoj se dve suprotnosti, beskonačnost i nula, punoća i praznina spajaju.
Bindu visarga je povezan sa visudi čakrom na isti način na koji su manji centri digestivnog sistema povezani sa manipurom i centri urogenitalnog i reproduktivnog sistema sa svadištana i muladara  čakrom. Bindu  i višudi su povezani preko mreže nerava koji protiču unutrašnjim delom nosne duplje i prolaze kroz lalana čakru koja se nalazi kod resice na mekom nepcu. Zato, kada se buđenje dogodi u višudi ono se istovremeno odvija i u binduu i u lalani. Smatra se da deset parova lobanjskih nerava koji izviru duž moždane peteljke iz jezgra ili centra s kojima su spojeni u stvari vode poreklo iz ovog sićušnog centra, tako da su celokupni sistemi za vid miris, sluh i ukus samo manifestacije bindua. Po tantričkoj tradiciji u najvišim centrima gornjeg dela mozga postoji malo udubljenje ili jama koja sadrži u sebi kap tečnosti. U centru te kapi nalazi se malo uzvišenje ili tačka slična ostrvcetu u jezeru. U psihofiziološkom sistemu ova mala tačka se smatra za bindu visargu.  Tačno na tom mestu  indijski brahmini nose perčin. Mada se taj običaj održao do danas , njegova prvobitna svrha je potpuno zaboravljena. Pošto je perčin bio čvrsto vezan razvijala se neprekidna svest o postojanju ove tačke, a i da se održi kontakt sa bindu visargom.
Istraživači na polju medicine nikada nisu anatomski utvrdili postojanje ove minijaturne strukture u mozgu. Bez obzira na to,  postojanje bindu tačke treba uzeti u obzir. U molekularnoj biologiji, suština bindua se može pronaći u  DNK i  RNK molekulima od kojih svaki sadrži kompletan genetski materijal za celokupan organizam. Moć tačke ili bindua je poznata misticima tekom cele istorije čovečanstva. U tantri svaki bindu, svaka čestica manifestovanog postojanja se smatra centrom moći ili šakti.
U tantričkim spisima simbol bindua je mlad mesesc u vedroj noći. Ovaj simbol ima višestruko značenje. Mladi mesec označava da je bindu u uskoj vezi sa kalama - fazama meseca, kao i endokrine, emocionalne i mentalne promene čoveka. Noćno nebo u pozadini simbolizuje beskonačnost sahasrare iznad bindua. Medjutim, sahasrara se ne može potpuno doživeti sve dok postoji individualnost. Bindu je takodje predstavljen u gornjem delu simbola OM,  to je mala tačka iznad mladog meseca. Medjutim bindu je odvojen od tela simbola što označava da je transcendentalan i izvan okova prirode. Bindu visarga pripada sedmoj ili najvišoj loki SATJAM, nivou istine, i takodje pripada kauzalnom telu ili ANANDAMAJA KOŠI. Kažu da se sa probudjenjem bindu visarge čuje kosmički zvuk Om.

Via Tantretika

muladharaSvadhisthanaManipuraAnahataVisudhaAjnaSahasrara

Muladhara

Muladhara

Sanskritska reč mula znači “koren ili osnova “ i to je upravo ono što čakra predstavlja. Muladara  je u  osnovi sistema čakri tako da su i njeni uticaji u osnovi  našeg celog postojanja. Impusli života se podižu kroz telo i cvetaju u najveću ekspanziju naše svesnosti u oblasti koja je poznata kao sahasrara. Ceo univerzum i  svi njegovi objekti moraju imati neku osnovu iz koje evoluiraju i u koji se vraćaju posle rastapanja.
U tantri, sedište kundalini šakti je u muladara, osnova iz koje se radja mogućnost više realizacije. Za ovaj veliki potencijal se kaže da leži uspavan u obliku sklupčane zmije. Muladara se tradicionalno predstavlja kao lotosov cvet sa četiri tamnocrvene latice. Na svakoj od latica je po jedno zlatno slovo: VAM, ŠAM, ŠAM i SAM. U čašici je žuti kvadrat, simbol za element zemlje, okružen sa osam zlatnih strelica. Četiri na temenu i četiri na sredinama stranica. Za njih se kaže da predstavljaju sedam Kula planina na osnovnoj strelici zemlje.
Zlatno žuti kvadrat, jantra elementa zemlje, podupire slon sa sedam surli. Slon je najveća od svih kopnenih životinja i poseduje veliku snagu i stabilnost. Ovo su osobine muladare - velika uspavana moć koja počiva na potpuno stabilnom, čvrstom mestu. Sedam slonovih surli označavaju sedam minerala koji su od životnog značaja za fizičko funkcionisanje. Slon sa sedam surli je instrument velikog uma, velike kreativnosti.
Na leđima slona u centru kvadrata je tamnocrveni obrnuti trougao. Ovo je simbol šakti ili kreativne energije koja je odgovorna za plodnost i umnožavanje svih stvari. Unutar trougla je svajambu ili dumra linga, sive boje. Oko ove linge, koja predstavlja astralno telo, tri i po  puta je obmotana kundalini sjajna kao munja. Broj tri predstavlja tri gune ili kvaliteta prirode u čoveku, polovina predstavlja transcendentalno stanje. U tantri je ova zmija poznata kao MAHAKALA, veliko i beskrajno vreme. Ovde kundalini leži u utrobi nesvesnog, izvan vremena i prostora i kod većine ljudi je uspavana . U svom probudjenom stanju kundalini šakti predstavlja naš spiritualni potencijal dok u svom uspavanom stanju predstavlja instiktivni nivo života koji čini osnovu našeg postojanja. Obe mogućnosti leže u muladari.
Na vrhu obrnutog trougla je bidja mantra LAM. Unutar bindua, iznad mantre, nalazi se božanstvo u obliku slona, Ganeša, i boginja Dakini koja ima četiri ruke i sjajno crvene oči. Njen sjaj liči na sjaj mnogo sunca koja se rađaju u isto vreme. Ona je nosilac večno čiste intelegencije.
Tanmatra ili čulo povezano sa muladarom je miris i upravo ovde se manifestuju psihički mirisi. Gjanindrija ili čulni organ je nos, a karmaindrija, motorni organ, je anus. Buđenje muladare obično je propraćeno golicavom senzacijom oko trtične kosti ili anusa i čulo mirisa postaje toliko razvijeno da je neprijatne mirise vrlo teško podnostiti.
Muladara je direktan prekidač za buđenje agja čakre. Pripada bhu loki, ona je glavni centar APANE. Muladara je takođe sedište ANAMAJA KOŠE, fizičkog tela koje je povezano sa unošenjem hrane i izbacivanjem fekalija. Muladara je osnova iz koje tri glavna psihička kanala ili nadija izlaze i teku duž kičmenog stuba, kaže se da ida, mentalna sila, izranja sa leve strane muladaare, pingala vitalna sila, sa desne, i sušumna spiritualna sila, iz centra. Zato su hatha joga vežbe, posebno pranajama, veoma važne u kundalini jogi jer pročišćavaju i uravnotežavaju psihičke tokove. Jednom kada stanje uravnoteženosti između ide i pingale postane stabilno i trajno, buđenje u muladari postaje eksplozivno i kundalini se diže još jače, prevazilazeći sve prepreke na svom putu sve dok ne dostigne svoj krajnji cilj u sahasrari.
Ova čakra je fiziološki povezana sa organima za izlučivanje, urinarnim, seksualnim i reproduktivnim organima. Čovekov život, njegove želje, dela i dostignuća su pod kontrolom seksualnih želja i što god da činimo u životu to je izraz ove niže čakre. Naše niže samskare i karme su ovde smeštene pošto se u nižim inkarnacijama celo biće zasniva na seksualnoj ličnosti. Ukoliko muladara čakra nije pročišćena, centar koji joj odgovara u mozgu će zauvek ostati tamasičan. Seksualni odnosi nisu greh ali svesnost se mora probuditi i na taj način će se promeniti smisao celog čina.
U tantri je jasno naznačeno da je svrha seklsualnog čina trostruka i da zvaisi od frekvencije čovekog uma. Neki ljudi ga upražnjavaju radi potomstva, drugi, samo radi zadovoljstva, a neki ljudi ga praktikuju kako bi lakše prokrčili put do samadija. Kroz to iskustvo oni otvaraju više centre.
Buđnje muladara čakre je veoma važno, prvo zato što je to sedište kundalini, a drugo zato što je to sedište velikog tamasa. Sve strasti su uskladištene u muladari, sva krivica, svaki kompleks i svaka agonija ima svoj koren u muladara čakri.
Muladara je jedan od navažnijih i najuzbudljivijih, ali isto tako i najuznemirujućih psihičkih centara koji se bude vežbanjem kundalini joge. Zbog toga, buđenje agja čakre treba da bude preduslov za buđenje muladare. Mentalne mogućnosti daju aspirantu sposobnost da objektivno svedoči događajima buđenja muladare sa većim razumevanjem. Ovo čini celokupno iskustvo manje uznemirujučim i traumatičnim.
Sedište muladare u muškom telu je malo iznad perineuma, na sredini izmedju testisa i anusa. To je unutrašnji aspekt ovog nervnog kompleksa koji prenosi sve vrste senzacija i usko je povezan sa testisima. U ženskom telu , muladara čakra se nalazi na unutrašnjohj strani cerviksa.

  Via Tantretika

muladharaSvadhisthanaManipuraAnahataVisudhaAjnaSahasrara

субота, 03. јануар 2015.

Darko Pribeg
Gdje se skriva naše ispunjenje?
Ponedjeljak, 03 Veljača 2014 11:56
Autor Darko Pribeg
Kad malo razmislite, koliki dio vašeg budnog stanja provedete u djelovanju bilo koje vrste, u nekoj radnji? Pretpostavljam da je odgovor 100% ili približno toliko. Čak i kad ta radnja nije toliko izražena kao djelovanje, na primjer kad nekoga čekamo ili gledamo televiziju, svejedno to shvaćamo kao radnju, kao sredstvo do cilja. Na primjer čekamo da vrijeme prođe da bi zatim radili nešto drugo – družili se s osobom koju čekamo, odnosno gledamo televiziju zato da bismo se osjećali dobro – opušteno, zabavljeno i da bi zaboravili na probleme. Pretpostavka je da se ne osjećamo dobro sami po sebi već za to trebamo nešto raditi, a iz te radnje doći će dobar osjećaj.

I često u toj silnoj neprekidnoj radnji, koliko god ga tražili, ne nalazimo ispunjenje. Nakon nekog vremena uviđamo da smo već gomilu toga isprobali i da nas zapravo ništa trajno i potpuno ne ispunjava, međutim ne odustajemo od potrage, ne odustajemo od djelovanja. Uvijek je tu misao: „Možda je baš ovo sljedeće što još nisam isprobao ili doživio ono u čemu me čeka ispunjenje i mir“. I redovito dolazi do razočaranja.

A ja vas pitam, jeste li isprobali i doživjeli nešto u samom korijenu drugačije, ono gdje bi vam zadnje palo na pamet da potražite ispunjenje i mir? Što je to i gdje je to? Osobnom umu je to „mjesto“ nedohvatljivo, ono se umom ne može doživjeti i spoznati, ali je beskrajno dublje i stvarnije od bilo čega što možemo percipirati umom - svijet forme, oblika. I zato osobni um stalno negira njegovo postojanje te u svojoj zabludi ispunjenje traži u vanjskom svijetu, u činjenju. To „mjesto“, to nešto je ono što nema formu – to ne možemo vidjeti, čuti ni opipati, ali možemo osjetiti i doživjeti. Kad to osjetimo, ono se najprikladnije može opisati izrazom „Bivanje“ ili „Postojanje“, a očituje se osjećajem dubokog mira, spokoja, ispunjenosti, sigurnosti i bezuvjetne ljubavi.

E sad, što vama znači puki opis tog „stanja“, odnosno tog „mjesta“? Sigurno vas zanima kako ga se može osjetiti, kako se do njega dolazi. Vrlo je jednostavno. Kao prvo, do njega se ne može stići jer svi u njemu već jesmo, već bivamo, već postojimo. Međutim, ono što nam omogućava da osjetimo dubinu svog Bivanja, tj. ono što nas otvara za sve ove iskonske osjećaje u nama je upravo ono na što sam se osvrnuo na početku. To je odsustvo djelovanja, odsustvo radnje. Dakle, to je suprotno od djelovanja – nedjelovanje.

U praktičnom smislu, da iskusite ovo o čemu govorim, kad nađete malo slobodnog vremena bez distrakcija, probajte upravo to – probajte ne raditi ništa. Dakle, stanite ili sjednite, ostanite otvorenih očiju i ne radite ništa. Ako možete nemojte ni misliti, a koja god misao dođe, samo je pustite da prođe. Nemojte raditi nikakvu tehniku, nikakvu meditaciju, nemojte raditi ništa. Ima li što jednostavnije od toga? Osobni um, tj. ego mogao bi se pobuniti i smisliti sto i jedan razlog zašto bi baš upravo sada trebali nešto napraviti i zašto nedjelovanje nema nikakvog smisla. Ego se boji Bivanja jer uranjanje u njega rastvara ego. Međutim, nakon nekog vremena on se utiša i ostane samo čisti osjećaj Bivanja. U tom osjećaju nalazi se svo vašeispunjenje neograničenih dubina i vaš unutarnji mir.


Autor: Darko Pribeg :: više o tome kako probuditi osjećaj Bivanja u sebi na www.darkopribeg.com
Tags:

петак, 02. јануар 2015.

Ratko Martinović
Rekonekcija – iskustvo

Život je kao ocean. Na površini on je miran, ravan, dosadan, ponekad uzburkan i opasan. A ispod površine on je čaroban, dubok i nadasve veličanstven. Život je doista kao jedan ocean. Mnogi ljudi cijeli život provedu na tom oceanu na svom brodu (neka na većem neki na manjem) i samo jednog dana dožive brodolom i potonu na dno. A samo da se bar malo usude zaviriti ispod površine vidjeli bi jednu veličanstvenu čaroliju.
Vjerujem da su mnogi od vas već puno puta čitali razne priče o tome kako se nešto mijenja,kako nam dolaze velike promjene, ljudi se počinju mijenjati,stiže nam 2012, itd… a jeste li doista,ali doista vidjeli neke značajne promjene??? Meni osobno je takvih priča već preko glave pa sam ih počeo izbjegavati. To radim i dan danas koliko god je to moguće.


Upravo zato sam i odlučio da napišem ovaj tekst da vam prenesem informaciju- da se doista događa nešto veliko na planeti Zemlji. Zato smatram da je vrijednost ovoga teksta kojeg pišem, upravo u tome što nije temeljen na filozofiji, nekom vjerovanju da se nešto događa, ovo nije samo neka pričica, nego sve ovo je temeljeno na fizičkom iskustvu. Dakle, sve ovo što će te čitati je ono što osjećam svojim fizičkim osjetilima kao što je dodir,vid… Na kraju, ću samom čitatelju prepustiti neka sam donese zaključak. Ja ga ne mogu dati jer u ovom trenutku gotovo ništa ne znam. U ovom ću vam tekstu pokušati čim jednostavnije dočarati kako te promjene doista izgledaju kad se odvijaju na tijelu. Pa ako ste spremni zavirit koliko je duboka zečja rupa… onda krećemo.
„Nahualizam započinje s dva uvjerenja: uvjerenjem da su ljudi čudesna bića koja žive u čudesnom svijetu; i uvjerenjem da niti čovjek niti svijet ne smiju biti uzeti zdravo za gotovo, ni pod kojim uvjetima.“
Don Huan (iz romana Carlosa Castanede)
Prave promjene i pravi susret sa čarolijama života, kod mene je započeo kada sam upoznao solarnu jogu. No to je druga priča. Ovdje ću pričati o Rekonekciji.
Za mene je sve počelo kada sam preko jednog prijatelja upoznao prijateljicu koja je radila tretmane Rekonekcijom. Ponudila mi je besplatan tretman, pa toj ponudi nisam mogao odbiti. Prije dogovorenog tretmana pogledao sam  intervju sa Ericom Pearlom u emisiji „Na rubu znanosti.“ Pošto sam već bio u tim vodama, ta priča mi je bila dosta zanimljiva ali mi nije niti fascinirala. Tipična reakcija-još jedna od bezbrojnih tehnika. Samo tada nisam mogao niti u najluđim snovima sanjati kamo to vodi. Nisam si mogao niti zamisliti da to može ići toliko duboko… jako duboko…. I tako je došao prvi tretman.



Tretman je trajao nekih 30 minuta. U Rekonekciji je zanimljivo to što za razliku od drugih tehnika,ovdje fizički možete osjetiti da tu nešto ima. I Eric P. govori da Rekonekcija nije tehnika nego je ona iznad toga. Već na prvom tretmanu sam to polako počeo shvaćati. Reakcije su se očitovale u obliku laganih trzanja mišićima,par puta stopalima,malo rukom i pokretanje očima gore dolje-što je i jedna od najčešćih reakcija (to se događa samo kad zatvorite oči). Sve to mi je bilo zgodno. Poslije tretmana, prijateljica mi je pokazala još jednu čaroliju Rekonekcije. Svoje ruke je približila dlanovima i laganim pokretima je počela kružiti (kao kad mijesite tijesto), a ja sam svoju ruku stavio između njenih. Tad sam osjetio strujanje energije,vibracija…(kako želite) u obliku laganog vjetrića i to samo na dlanovima. Moram priznati da me se je to dojmilo više od samog tretmana.
Otišao sam kući malo zamišljen. Sljedećih dana počeo sam se igrati rukama i čekao da vidim što će biti. Nije trebalo dugo čekati. Već drugi, treći dan oko dlanova sam počeo osjećati lagani vjetrić. Normalno, bio sam sumnjičav prema tome-da li je to autosugestija,da li preuveličavam,da li je vjetrić od mahanja rukom?!!! Zaključio sam logično,da ako tu ima nečeg da bi se intenzitet tih vibracija trebao pojačati. Nisam se prevario. Iz dana u dan sve jače i jače sam osjećao vjetar između dlanova kada bih ruke približio i lagano kružio njima (kao kad mijesite tijesto). Stvari su išle tim smjerom da sam nakon 2-3 tjedna nakon tretmana počeo osjećati i fizički otpor među rukama! Potpuno mi je razumljivo da će neki pokušati ovo logički objasniti-npr. autosugestija, no ono što je slijedilo nakon toga,ne samo da su bili dokaz da se ovdje događa nešto doista veliko i da mi se ne pričinjava,nego pojave su bile sve čudnije i čudnije.
Stigao je i drugi tretman. Na tom tretmanu,čim sam zatvorio oči,(tokom tretmana imate zatvorene oči),one su se počele intenzivno pomicati gore dolje,gore dolje. Nad tim jednostavno nemate kontrolu. I to je bilo sve od reakcija. Baš ništa drugo nisam osjetio. Jedino se je moja prijateljica na samom početku malko zaigrala, pa sam osjetio njezinu ruku blizu svoje glave i lagan dodir po nosu dlanom ruke. I to je bilo sve.
Od prvog tretmana,svaku večer prije spavanja,ležao sam na krevetu i čekao sam samo da me sama energija pronađe. Nadugo nakon drugog tretmana,jedne večeri dogodila se je jedna „eksplozija“ energije. Nakon toga više ništa nije bilo isto. Fizički to se je manifestiralo tako da su mi oči (bile su zatvorene) počele kolutati gore dolje kao da su poludjele. Intenzitet je bio poprilično jak i naravno nisam ih mogao zaustaviti. Oči su išle skroz do gore pa skroz prema dolje koliko su mogle-teško opisiv doživljaj. To me se je tako dojmilo da sam skoro dva sata ležao i uživao u tome.
Stvari su krenule nezaustavljivim tokom.
“Prva istina o svijesti je da svijet nije ono što mislimo da jest.“
 
Don Huan
Nakon tog dana,kada god zatvorim oči,one mi više ne mogu biti na miru. Lagano kolutaju gore dolje. To se zaustavlja samo kada sam umoran,recimo prije spavanja. Ovo sam pokazao dvoje ili troje ljudi. Reagirali su očekivano-mislili su izmišljam gluposti ili su se cinično nasmijali. Vrlo brzo sam shvatio da nema smisla da se trudim i pokušam to drugim dočarati. Bilo je i smiješnih situacija, kao kada mi je jedno oko mirovalo a drugo kružilo-kao u oko kameleona. To se je događalo samo na početku.
Intenzitet u dlanovima mi se je pojačavao i sad su već i drugi mogli osjetiti lagani vjetrić na rukama kad su stavili svoju ruke između mojih dlanova. S tim da to nisu osjećali svi.
Sljedeće promjene su bile još čudnije. Dolazilo je do toga da su se počeli pojavljivati izboji (isijavanja)  topline na tijelu. Mislim da riječ „izboji“ najbolje opisuje što se je počelo događati (a događa se i dan danas samo rjeđe). To su bile strašne navale topline na određenim dijelovima tijela (ruka,noga,prsa…). Osjećaj baš kao da na tom dijelu tijela iz vas izbija toplina. Veličina tih područja je bila od 1-2 cm do 20-30. Nepravilnog oblika. To se je događalo i po nekoliko desetaka puta na dan,bez ikakvih pravila. Ništa u život nisam osjetio ništa slično. Stvari su počele biti sve čudnije i čudnije. Rekonekcija je za mene počela dobivati sve dublju i dublju dimenziju. Nešto se je tu događalo,nešto više od obične energije….
„Sve što nas okružuje, i mi sami, nedokučiva je tajna.”
Don Huan
Reakcije na rukama su bile takve da se je počela miješati i toplina i hladnoća i trnci. I dalje sam osjećao lagani otpor između dlanova. Kao kad stavite ruke u vodi i onda idete njima lijevo desno pa osjećate lagani otpor vode. Ja sam osjećao takav otpor, ali samo između dlanova. Tokom vremena su se počeli miješati i toplina i hladnoća, ali s vremenom hladnoća (vjetrić) na rukama je gotovo potpuno nestala i sad osjećam samo isijavanje topline na dlanovima. Jedna od najčešćih reakcija je i osjećaj zatezanja dlana (kože,tetiva,… ne znam točno čega).
Ove izboje topline na tijelu,pokušao sam objasniti na način da povećana toplina znači i pojačanu aktivnost. Čega-energije,metabolizma… Ne znam!!
U jednom od razgovora sa prijateljicom koja je radila tretman na meni,usput je bila spomenula da dok radi tretman da mora paziti da nema dodira….. tu sam malo zastao i rekao sam joj-čekaj malo,mene je netko dodirnuo na drugom tretmanu s dlanom po nosu!!!! Ona je samo odgovorila-ja te nisam. Oni se malo zezaju s nama!!!!! Kada je spomenula „ONI“ tad je mislila na bića iz druge dimenzije (da se tako izrazim) ili svjetlosna bića kako ih ja volim zvati (od milja sam ih počeo zvati ekipa). Naime, mi smo već i prije bili razgovarali o svjetlosnim bićima koja su došla s Rekonekcijom. Ako pročitate knjigu E.Pearla, tamo možete pročitati priče o tome kako neki ljudi viđaju svjetlosna bića, ili čuju kako netko hoda u zidovima,trči oko njih… ili ako odete na službene stranice Rekonekcije i pogledate pod povijest,možete pročitati da ljudi viđaju anđele,pa čak indijanskog šamana,osjećaju neke čudne dodire,zvukove,mirise…. E sad,dok to čitate, na to gledate ili kao neku budalaštinu ili kao još jedna zgodna priča… ali dok se vama počinju događati takve stvari,više vam nije svejedno… Stvari su tek počele biti zanimljive. Ali opet-ljudi ko ljudi,opet je u meni bila neka trunka sumnje,znao sam da me je netko dodirnuo,možda se je ipak zaigrala. Ponovno se pokazalo da sumnja nije dugo opstala!!!
„Sumnjajući u sve i sva, mi se ustvari branimo od straha da ne poludimo. A upravo je iskustvo ludila,cijepanje ličnosti,neke vrste eksperimentalne shizofrenije(ali bez droge),neophodno iskustvo svakog pravog učenika koji je na putu preobražaja postao ratnik.“ Don Huan
Jedino što sam mogao, je bilo to da se prepustim. Neka voda teče svojim tokom.
„Treća referentna točka je sloboda percepcije. Ona je namjera. To je duh,preokret misli u čudesno,to je čin posezanja izvan naših granica i dodirivanje nezamislivog.“Don Huan
I dalje sam svaku večer prije spavanja ležao zatvorenih očiju i uživao u svim tim reakcijama. Svaki dan je bilo nešto novo-trnci po tijelu,toplina,obavezno micanje očima… sve dok jednog dana nije došlo do velikih promjena. Jedne noći, osjetio sam na tijelu neki pritisak,odnosnu neku silu na meni. Opet, tu smatram da riječ „sila“ ovaj osjećaj najbolje opisuje. To je bio pritisak veličine ruke, ponekad malo većeg pojasa (horizontalnog ili vertikalnog). To je bilo jako čudno jer jednostavno osjećate da je nešto na vama, da vas lagano pritišće a ništa ne vidite!!! To se je prvi put pojavilo na području trbuha, pa je krenulo polako prema prsima i na kraju došlo je do glave (o tome na kraju teksta). Ovo je bilo doista nešto novo u mojem životu. Za mene je već to spadalo u nadnaravne pojave!!! Ovaj lagani pritisak je pratila toplina na koži i pojačan rad crijeva(što je jedna od normalnijih reakcija na tretmanu) i osjećao sam u tijelu povećanu toplinu (samo na mjestu pritiska), a dok je došlo na prsa,onda sam osjećao (uz toplinu) i lagano peckanje u prsima!! A na samoj koži je bilo kao da vas neko dira, a na rukama ima rukavice od umjetne kože-recimo malo „ljepljiv“ osjećaj. Opet sam zaključio da povećana temperatura znači i ubrzanu aktivnost-nečega. Sve je to bilo jako, jako čudno!!! Nakon par dana ovo se je počelo događati i po danu,kada sam ležao, a poslije i kada sam sjedio, kuhao… Pokušao sam malo to istražiti tako da sam dublje udahnuo i „napuhnuo“ želudac. Osjećaj je bio još stvarniji. A kad sam podizao cijelo tijelo, ta sila je pratila moje podizanje… Teško mi je to opisati riječima kako je to realan doživljaj. Nekoliko puta sam osjetio pritisak baš kao da vas netko pritisne prstom i onda se je to počelo micati po meni!!! Ove dodire osjećam do dan danas, samo ne više tako intenzivno i ne tako često.
Sve ovo je bilo iznad poimanja ljudskog uma. Došlo je vrijeme da počnem tražiti odgovore.
„Zastrašujuća priroda znanja je takva da čovjeku ne preostaje ništa drugo nego da postane ratnik.“
 
Don Huan
Pokušao sam naći kontakt na internetu od svih ljudi iz Hrvatske koji se bave Rekonekcijom, našao sam nekoliko njih, i poslao  im mail s upitom o ovim čudnim pojavama. Pola od njih mi uopće nije odgovorila a druga polovica mi je u jednoj rečenici napisala da ne znaju o čemu je riječ. I tako je moja potraga za odgovorima kod drugih ljudi završila i prije nego je počela. Odgovore sam morao potražiti sam.
„Čovjek od znanja bira put srcem i slijedi ga, a onda gleda oko sebe, raduje se i smije se i tada vidi i zna“
Don Huan
U međuvremenu, počeo sam raditi tretmane i ja sam, na prijateljima. Reakcije su bile različite. Dok su neki potpuno izgubili kontrolu na tijelu,neki su imali samo par trzaja mišićima i ništa više. Neki su viđali boje, bljeskove svjetlosti, pomicali ruke ,noge, oči. Neki su vidjeli neke prizore-npr. Da se voze u autobusu pa nisu znali da li sanjaju ili su budni, pa tu su bili trnci ,toplina itd… Neki nisu nikad do tad mogli pojmiti kakav je to osjećaj dok nešto upravlja njihovim tijelom i dok izgube kontrolu nad njim. Neki su pak doživjeli velike pozitivne psihičke promjene i veliki napredak u životu-prema njihovim riječima!! Bilo im je jednostavno lakše živjeti, nositi se sa brigama… Na tretmanima nisam imao ljude s teškim bolestima pa vam samo tu mogu reći da znam da je dolazilo (dolazi) do čudesnih izlječenja, ali pak s druge strane, recimo kod mene to nije izliječilo običnu alergiju. Eric Pearl kaže da je Rekonekcija još uvijek jedno veliko ne znam!!! I da je svakome namijenjeno nešto drugo!!!
Uvijek sam ljudima nakon tretmana napomenuo, da se i oni nastave igrati rukama ili da samo prije spavanja čekaju da ih energija pronađe. Naravno velika većina je nastavila živjeti svoje živote i hrvati se s problemima, iako smatram da je ovo jedinstvena prilika i da živimo u jedinstvenim vremenima s velikom prilikom da počnemo istraživati i tražiti odgovore na temeljna pitanja-Tko sam ja, što radim ovdje, što je to život, Svemir, bog…. A baš nam Rekonekcija daje priliku da na fizičkoj razini istraživamo misterij života-doista jedinstvena prilika!!!
„Najčudniji dio ove misterije je što se promjena tako lako postiže. Ali ono što nije tako lako je da sebe uvjerimo da je promjena moguća. Tu, upravo tu je utvrđivač osigurača. Treba da budemo uvjereni. A nitko od nas to ne želi da bude.“
Don Huan
Oni koji su se nastavili igrati s tom energijom,prije ili poslije počeli su (ili će početi) osjećati neke promjene na tijelu. Jer ove vibracije su dar vremena i dar čovječanstvu.
„Jedan trenutak ushićenja dovoljan je da pokrene našu skupnu točku i da raskine naše konvencije. Ali obično kada god imamo priliku da pokrenemo naše skupne točke, mi se uplašimo. U igru ulazi naše religiozno,akademsko, društveno nasljeđe. Oni osiguravaju naš siguran povratak stadu;povratak naših skupnih točki na položaje propisane za normalan život.“
Don Huan
I baš kad čovjek pomisli da ovo ne može ići dalje…
Pa tako nakon svih ovih pojava koja su mi se događala u tom trenutku, pojavile su se stvari koje će iz temelja promijeniti moj pogled na svijet. Jedne večeri kada sam ležao i uživao u bezbrojnim reakcijama,odjednom sam počeo osjećati kao da vam netko doslovno  ide prstom po licu. Tad je TO zastalo i kao da vas netko samo vrškom prsta miluje po licu!!!! I TO JE BILO TO!!!
„Da bi smo magiji dozvolili da nas obuzme potrebno je samo da iz svog uma prognamo sumnju.“ Rekao je. „Kada je sumnja konačno prognana,sve je moguće.“ Don Huan
To je bio ključan i najveći trenutak u mojem životu!!! To je bio početak novog života, a stari sam ostavio iza sebe. Trenutak kad je moj sumnjičavi um morao odstupiti i priznati poraz. Morao je priznati da razumije samo mali dio života,morao je priznati da više ništa ne razumije a opet s druge strane sve je bilo jasno. Morao je priznati koliko je malen, i da sve ono što su ga učili o životu, gotovo sve pada u vodu. Morao je ironično prihvatiti neprihvatljivo. Prihvatio je to, da to nije „NEŠTO“ nego „NETKO“!!!!
Toj osjećaj na licu je bio tako promišljen i inteligentan potez, kao da vas doslovno netko dira prstom,samo nikoga ne vidite!!! Mojem umu je to bilo nevjerojatno ludo baš kao što je bilo i nevjerojatno realno!!!
Moj um odnosno razum, imao je samo dvije mogućnost:
  1. da bude realan i prihvati neprihvatljivo-da je netko kraj mene
  2. da odbaci fizičke činjenice i bori se protiv toga i krene u svoju propast-u ludilo.
Uspio je zadržati ludost pod kontrolom! Ili kako bi rekao Don Huan-to je kontrolirana ludost.
To je bio dan kada sam prestao vjerovati. Od tog trenutka ili nešto znam ili ne znam. To je bilo kao da mi netko želi poručiti „hej maleni, ovdje sam kraj tebe“.
“što se to zaustavilo u meni?”
“Misaoni tok koji već godinama upravlja tobom,misaoni tok koji su ti nametnuli drugi ljudi,stvarajući jednu opću sliku postojeće stvarnosti. kao što vidiš,ljudi nam još od našeg rođenja govore da je postojeća stvarnost takva i takva, i posljedično tome,sasvim je prirodno što u nama nije razvijena sposobnost da postojeću stvarnost promatramo mnogostrano,već ju prihvaćamo onako kako nam je rečeno da izgleda.”
Don Huan
Da, ljudi po cijelom svijetu viđaju, čuju, osjećaju prisutnost drugih (svjetlosnih) bića. To sam znao, čitao o tome, a sad sam bio dio te čarolije!!! To je bio jedinstven trenutak u mojem životu, tren kad su mi potekle suze od sreće i radosti. Apsolutno ne postoje te riječi koje bi to mogle opisati-kao da je stao cijeli svijet!!!
Od tog dana je prošlo nekih 2-3 mjeseca. Od tada svaki dan osjećam da mi netko prstima ide po glavi, često se ponavlja da me netko miluje vrškom prsta po licu, dira me po rukama i ima još  bezbroj drugih fizičkih reakcija, koje da idem opisivati trebao bih napisati još nekoliko stranica. Samo i prije tog jedinstvenog trenutka, osjećao sam da mi netko ide prstom po glavi-po kosi. Jedno jutro sam osjetio da mi se kosa kao pomaknula, (kao kad vas netko dodirne vrškom prsta po kosi) i tad se je TO počelo micati po glavi. To su bile naznake koje su tad bile oprezne. Ali sumnjičavi um…. Sad znam, da TO, je zapravo bio NETKO. Trenutno, najčešće osjećam (uz bezbroj drugih reakcija) dodire po glavi i kao da netko stavi ruku na moja leđa (lopaticu) i to čim ustanem ujutro. Osjećam ugodnu silu (pritisak) i toplinu. Tko je to doista uz mene? Ne znam!
„Posljednji dio objašnjenja vračeva kaže da razum jedino odražava neki vanjski red, red o kojem ništa ne zna;on ga ne može objasniti,isto onako kao što ne može da objasni ni nagual . Razum se može jedino uvjeravati u djelovanje tonala,ali ga nikada neće moći da shvati ili odgonetne. Već sama činjenica što mislimo i govorimo ukazuje na jedan red kojeg se pridržavamo a da ne znamo kako to činimo ,niti koji je to red.“ Don Huan
Od dana kada sam došao u kontakt s Rekonekcijom prošlo je tek  nekih sedam mjeseci. Tako da znam da je ovo tek početak putovanja i da će sigurno biti nastavka. Promjene su sve veće. Jednom kad se „stroj“ pokrene, nema stajanja. Put je dugačak i u magli. Do sad sam došao do tog trenutka da čak i vidim male bijele iskrice oko svojih ruku, tijela, po prostoriji.  Vidim svojim očima kako mi iz dlanova izlaze blijede zrake svijetlost. Trenutno su još blijede ali očekivano, one su sve jasnije. Znam da nisam jedini u tome. Znam da nisam jedini koji viđa te male bljeskove koji su sve jači i jači. Opet, nekad sam sumnjao u to što sam vidio. No, sad znam da doista svojim očima vidim svjetlost koju vidim sve bolje i bolje kako se na meni odvijaju promjene. Riječi Erica Pearla, da je ovo donošenje svjetlost i informacije na planetu Zemlju, počeo sam shvaćati doslovno (a on i misli to doslovno).
On kaže da postajemo višedimenzionalna bića. Ja u to ne vjerujem. Ja to znam da je to istina. Znam, jer to vidim i osjećam fizičkim čulima. Ovo više nema veze sa nekim vjerovanjima da se tamo nešto događa!!!
Do sad sam naučio da više ne postavljam sebi pitanja jer znam da će odgovori uskoro doći (kad ih dobim, javim vam:). Više ne tražim odgovore na ona temeljna pitanja o životu pa niti se više ne pitam tko sam doista ali doista ja?
„Ti     si    svijet“
Krishnamurti
Kako piše u knjizi Barbare Marciniak „Donositelji svitanja“ (knjigu možete skinuti i preko ove stranice i topli vam ju preporučam), kada naša DNK i um budu spremni da prime informacije, primit ćemo ih u jednom naletu. Piše i to da neće odmah svi doživljavati ovakve promjene, dok neki uopće neće morati kroz ovo prolaziti, nego će samo jednog dana dobiti informacije. Ovdje se očito radi o onome o čemu piše i Eric P. o „efektu stotog majmuna“. To je efekt kad u nekom društvu, neka skupina posjeduje znanje i kada se prođe kritična masa u društvu (npr 1/10),odjednom cjelokupno društvo dobi to znanje jer smo svi povezani nekim eterom, medijem, mrežom, životnom energijom…
Naučio sam i to, da više nema potrebe da se trudim da ljudima pokušam dočarati pravu čaroliju koju smo dobili Rekonekcijom. Kakav je to predivan dar…
Jer znam da oni koji će tražiti nešto, da će to i naći.
Oni koji će čekati poziv, čut će ga.
Oni koji traže blago, vidjet će ga.
Zato, oni koji traže, vidjet će ovaj tekst, pa će otići još dalje ako će osjetiti da trebaju ići dalje. Napisao sam ovaj tekst jer više ne vjerujem u slučajnosti pa smatram da je on samo logičan niz svih ovih čuda. Napisao sam ga da ljudi znaju da priče o nekim promjenama više nisu samo pričice nego fizička stvarnost i realnost koja se događa ljudima po cijelom svijetu. Napisao sam ovaj tekst da širim informacije.
Kao što sam i napisao na početku, neću donositi nikakve zaključke jer ih ne mogu donesti jer puno toga još ne znam. Znam samo da postajemo višedimenzionalna bića, da se događa nešto čarobno i veliko, da se mijenja naša DNK.
A znam i to da više nikad, ali doista nikad više neću biti sam. Uvijek će netko biti uz mene.
Vi sami zaključite da li je sve ovo samo budalaština, izmišljotina. Možda ima nečega ali ja samo preuveličavam… Ja znam da sam opisao ni više ni manje, samo ono što osjećam na tijelu. Zapravo bilo bi najbolje da sve ovo odbacite. Odbacite svaku sumnju i vjerovanja!!! Ili ako želite i dalje vjerovati, vjerujte onda u ono što fizički osjećate-ne vjerujte pričama pa niti ovoj mojoj jer na kraju krajeva, ona je za vas samo još jedna u nizu… Prestanite se ponašati kao da sve znate o životu!!! Uhvatite priliku i postanite dio ovoga. Otvorite vrata percepcije u zatvoru vašeg uma, u zatvoru kojem ste zarobljeni. Odškrinite ta vrata i zavirite u zemlju čudesa. Što imate za izgubiti? Možete samo dobiti, biti samo pobjednik, dosegnuti vječnost.
Ovaj video možda idealno prikazuje što se ovdje događa:
„Ljudi nemaju pojma o čudesnoj moći koju nosimo u sebi. U ovom trenutku,na primjer,ti imaš sredstvo da dosegneš vječnost. Ako nastaviš da se bezvezno ponašaš,mogao bi uspjeti da svoju skupnu točku gurneš preko određenog mjesta. poslije kojeg više nema povratka.“ Don Huan
Živimo možda u najvećim vremenima u povijest čovječanstva (barem u ovoj opće prihvaćenoj) i imamo jedinstvenu priliku da doista ali doista razvijemo krila percepcije, vinemo se u nebesa i ostanemo zauvijek tamo, jer nam je tamo i mjesto!!!!
Kao mali uvijek su me fascinirali serijali filmova „Ratovi zvijezda“. Oduvijek sam želio biti kao Jedij, osjećati Silu, biti dio nje… Da doista…. Želje vam se mogu ostvariti. Pa zato-neka Sila bude sa vama!!!
Jedinstven i neopisiv osjećaj je kada odem na polje (pošto živim na selu to mi nije problem), dođem do zemlje, čučnem, okrenem dlanove prema zemlji, zatvorim oči, slušam vjetar i lagano kružim rukama. Tada, u pravom smislu riječi ostajemo samo planet Zemlja, ja i Univerzum. Fizički, to se manifestira na taj način da osjećam snažno izbijanje topline iz dlanova, dlanovi mi jako pocrvene i pojave se bijele mrlje. Dlanovi takvi ostanu i par minuta nakon što ruke odmaknem od zemlje. Tad svijet staje.

„Ovo divno biće koje je živo u svim svojim i najskrivenijim kutovima i koje razumije svako osjećanje ,umirilo me,izliječilo moju bol,a kad sam konačno potpuno shvatio da ga volim,naučilo me da budem slobodan.“
Don Huan
„To što radite je Rekonekcija lanaca.
To što radite je Rekonekcija struna. To što radite je donošenje

svjetlosti i informacija na planetu.“
 
Eric Pearl
A sad se vinite u nebesa i pronađite to dijete koje je u vama. Dijete koje ne zna suditi. Dijete koje je radoznalo i želi istraživati, uhvatiti svaku priliku da uči. Naučite ponovno gledati svijet tim predivnim nevinim očima bez osuđivanja i straha. Pogledajte samo u dječje oči i bit će vam sve jasno.