S.N.Lazarev – O vegetarijanstvu i prelasku na više energetske nivoe
Posted date: October 12, 2014 In: Iscjeljivanje Općenito
Pitanje: Kakav je Vaš odnos prema vegetarijanstvu? Možete li navesti argumente “za” i “protiv”? Lazarev: Čuo sam da na sjeveru Čukotke… kada temperatura silazi do minus pedeset – šezdeset Celzijusovih stepeni, bez mesa nije moguće preživjeti. Meso je, u principu, energija sunca. Biljke su takođe energija sunca. Ali, u tom pogledu meso, da se tako izrazim… meso je teška hrana. Recimo tako… svih neophodnih mikro elemenata u mesu ima više. A ako je kod čovjeka slaba energetika, tada mu meso u tom smislu daje više životne energije nego biljke.
Dakle, s moje tačke gledišta, postoji niz ograničenja vegetarijanstva. Recimo, ako djetetu koje se razvija ne dajemo meso, a nema dovoljno sunca, nastaje bolest. Vegetarijanacem može postati čovjek, po pravilu, koji je već formiran. S druge strane, nedavno sam pročitao, jedna žena mi je poslala pismo. Pisala je o djevojci koja se, kako se kaže, hranila pranom. Praktično ništa nije jela. Nju su počeli nagovarati da jede, nagovarali, prisiljavali je, i ona je počela jesti kao svako drugo dijete. Odmah nakon toga su počeli problemi s bubrezima, crijevima, jetrom, itd. itd.Dakle, ovaj prelaz na drugi oblik energije: hranjenje kosmičkom energijom, ili solarnom energijom – može se kod osobe dogoditi spontano, može biti kroz neki vid pripreme, kroz promjenu unutrašnjeg stanja, načina života. Ali, kad uzmete u obzir da je u svijetu sada oko deset tisuća Ijudi koji ne jedu, nego upijaju pranu, odnosno kozmičku energiju, solarnu energiju, onda možda možemo govoriti o trendu koji raste, širi se i za koji treba biti pripremljen.U vezi s tim ovdje imam pitanje: “Može li vegetarijanstvo biti put, zahvaljujući kojem će društvo postati više prijemčivo za put samorazvoja?”Vidio sam mnoge vegetarijance kod kojih je upravo bila ova tema… Vegetarijanstvo za njih nije bilo prirodno odbacivanje mesa, jer je ono teško i ne želi se jesti. Vegetarijanstvo je kod njih bilo rezultat neželjenja da jedu ubijene životinje. Po pravilu, ovi Ijudi u sebi nisu mogli, da tako kažem, psihološki prihvatiti da jedu ubijene životinje. Podsvjesno to izgleda kao klanjanje životu. Nemogućnost da se prihvati smrt živog bića. Ako pođemo od budističke tradicije, to je potpuno logično i razumljivo. Ali, kod ovih Ijudi, podsvjesna ljubomora je bila veoma visoka, i kada oni nisu jeli meso, kod njih se fokusiranost na život povećavala. Odnosno, ljubomora se pojačala, neprihvaćanje duševne boli se također povećalo, i klanjanje višim osjećanjima se takođe povećalo.To jest, kada je u tvojoj duši ljubav i shvataš da se ljubav sastoji od bola i radosti, da Bog, nije samo u čistom, nego i u prljavom. Bog je u svemu. Tada si harmoničan. Ali, ako se ti ne moliš Bogu, nego se moliš za život, za visoka osjećanja, i tada se pojavljuje vegetarijanstvo, takvo vegetarijanstvo povećava klanjanje višim osjećanjima, i na suptilnom nivou, se povećava agresivnost kod čovjeka. Osoba postaje ljubomornija, arogantantnija, agresivnija u smislu zaštite viših osjećanja, i ona nikako ne može prihvatiti njihovo rušenje. A onda počinju problemi: neplodnost, itd. itd.
Zato, ako se društvo razvija, ako se mijenja njegova energija, tada se društvo odriče proizvoda od mesa, i slično, to je moguće razumjeti. A, ako osoba pokušava da se odrekne mesa, da bi sačuvala svoja viša osjećanja, zaboravljajući na ljubav, javlja se potpuno suprotna tendencija.
Pitanje: Može li se, zahvaljujući vegetarijanstvu, poboljšati karma čovječanstva?
Lazarev: Vegetarijanstvo – je pozadina. Svi pričaju o tome kako današnja ekologija ubija Ijude. Zagađena voda, zatrovana hrana, itd. Da je u velikim gradovima najgora sredina, to svi znaju, svi to vide. Ali, postoje Ijudi koji žive u prirodi, u planinama, u selima. I šta tamo vidimo? U selu: predivna voda, prelijepa životna sredina, priroda. A žena od četrdeset godina izgleda kao da ima šezdeset. Zašto? lako je, da tako kažem, mjesto življenja predivno. Zato što je njeno unutrašnje emotivno stanje u mnogo gorem položaju nego kod žene koja živi u gradu. Emocionalno preopterećenje, rad, od kojeg se nemoguće odmoriti, predahnuti. Rad ponekad istroši osobu. I u prelijepom okruženju, u dobroj sredini, kod čovjeka nije najbolje unutrašnje stanje.
Lazarev: Vegetarijanstvo – je pozadina. Svi pričaju o tome kako današnja ekologija ubija Ijude. Zagađena voda, zatrovana hrana, itd. Da je u velikim gradovima najgora sredina, to svi znaju, svi to vide. Ali, postoje Ijudi koji žive u prirodi, u planinama, u selima. I šta tamo vidimo? U selu: predivna voda, prelijepa životna sredina, priroda. A žena od četrdeset godina izgleda kao da ima šezdeset. Zašto? lako je, da tako kažem, mjesto življenja predivno. Zato što je njeno unutrašnje emotivno stanje u mnogo gorem položaju nego kod žene koja živi u gradu. Emocionalno preopterećenje, rad, od kojeg se nemoguće odmoriti, predahnuti. Rad ponekad istroši osobu. I u prelijepom okruženju, u dobroj sredini, kod čovjeka nije najbolje unutrašnje stanje.
Isto je s vegetarijanstvom. Vegetarijanstvo je sredina u kojoj čovjek živi. A, u toj sredini neko se može veličanstveno osjećati, a drugi – ne baš dobro. Postavlja se pitanje: Kako vegetarijanstvo može poboljšati situaciju čovječanstva?
Troši se ogromna količina energije, resursa, novca i uništavanje životne sredine … ogromna sredstva troše na proizvodnju kobasica, mesa, itd, itd. Ako bi se sve to nestalo i nastavi se s vegetarijanstvom, tada, u najboljem slučaju, bila bi odgovarajuća sredina i ekonomija, tržište ne bi gušila prevelika proizvodnja.
Vegetarijanstvo može utjecati na obuzdavanje želja, strasti, ograničavanje instinkta produženja vrste i instikta samoodržanja. Zato što, ono u izvjesnoj mjeri, povećava unutrašnju nezavisnost čovjeka, od jela, od hrane. Znači, u tom smislu mogućnosti čovjeka za duhovni rast se uvećavaju. Ali ja ne bih rekao da ako čovjek koristi meso, da će kod njega nestati duhovnost. Dobrodušnost, ljubav, požrtvovanje – izlaze na te nivoe, na te duboke nivoe, gdje sama hrana ne može potpuno utjecati. To jest, mi zavisimo od sredine, ali ne toliko da, ako sam ja prestao jesti meso, to znači da sam postao bolji.
Pitanje: Kakav je Vaš odnos prema veganstvu, tj. nekorištenju u ishrani proizvoda životinjskog porijekla?
Lazarev: Čitao sam knjigu Blavacke “Iz pećina i prašuma Indije”. Tu ona opisuje jogija Radžu – čovjeka s fenomenalnim, nevjerojatnim sposobnostima. On može kontrolirati um drugih jjudi, vidjeti na daljinu, letjeti. Tj. sve što čovjek može teoretski učiniti, taj Radža jogi, može realizirati u bilo kojoj sekundi. Hranio se mlijekom. Navečer bi pio šalicu mlijeka. To je bila sva njegova hrana. To je proizvod životinjskog porijekla. Očigledno, to nije utjecalo na njegovu duhovnost.
Lazarev: Čitao sam knjigu Blavacke “Iz pećina i prašuma Indije”. Tu ona opisuje jogija Radžu – čovjeka s fenomenalnim, nevjerojatnim sposobnostima. On može kontrolirati um drugih jjudi, vidjeti na daljinu, letjeti. Tj. sve što čovjek može teoretski učiniti, taj Radža jogi, može realizirati u bilo kojoj sekundi. Hranio se mlijekom. Navečer bi pio šalicu mlijeka. To je bila sva njegova hrana. To je proizvod životinjskog porijekla. Očigledno, to nije utjecalo na njegovu duhovnost.
Zato, kada čovjek, s vremena na vrijeme izbaci iz upotrebe sve proizvode životinjskog porijekla, kako bi se izbavio od bolesti – to je razumljivo. Ali izbacivanje iz prehrane, recimo, mlijeka, sira i kajmaka, kao i drugih proizvoda životinjskog porijekla, to, po meni nije uvjet da se postigne viši nivo duhovnosti.
S druge strane, bio sam u Japanu. Tamo kažu da Japanci praktično nisu jeli meso, niti pili mlijeko. Kod njih nije bilo raka dojke kod žena, niti raka debelog crijeva – praktično ni kod koga. Kada se pojavilo meso, kada se pojavilo mlijeko, sladoled i slični proizvodi, slučajevi onkoloških bolesti su naglo porasli. Znači, proizvodi životinjskog porijekla mogu izazvati određene probleme.
Pitanje: Šta mislite o bretarijanstvu, odnosno ishrani sa pranom?
Lazarev: Često se postavlja pitanje prane kao višeg nivoa Ijudskog razvoja. Ja kažem, u tom slučaju, fikus – je područje naših maštanja, to je naš ideal. On ne jede, nego se, da tako kažem, hrani sunčevom energijom. Ispostavlja se da kada osoba želi da se odrekne mesa, a zatim i kompletne hrane i počne se hraniti samo sunčevom energijom, ona će doći u poziciju biljke.
Problem je u tome što su sve naše aktivnosti u osnovi povezane sa dva faktora. To je hrana i mjesto za stanovanje. Kako bi izgradili mjesto za stanovanje, da bi izgradi dom, da bi uštedili, stvorili, uzgojili i sačuvali hranu, Ijudi su milionima godina praktično trošili svu energiju. Šta je u životu glodara najvažnije, koji problem? Da iskopa rupu i sakupi zalihe za zimu. Svakodnevno jesti, i sakriti se od grabljivaca. To je smisao, da tako kažem, algoritam ponašanja svih živih bića na Zemlji. Hrana i sklonište.
Ako čovjeku nije neophodno mjesto za življenje, tj. on može na svakoj hladnoći, u svakom temperaturnom okruženju spokojno živjeti. Ako mu nije neophodna hrana, čovjeku neće biti… potrebno da radi, neće mu biti neophodno da stvara obitelj, da bi zajedno preživjeli. On se neće trebati baviti mnogim stvarima, koje je navikao raditi. Kreativni ljudi će pisati poeziju, bavit će se istraživanjem, razvijat će se, ali takvih je veoma malo. A ostali – jednostavno ništa neće raditi. Zbog hrane ne moraju raditi, zbog stanovanja ne moraju raditi. Odmah se aktiviraju mnogi faktori, koji zaustavljaju čovjekov razvoj. Dakle, ako mi jednostavno pređemo na ishranu pranom, ako podignemo energetiku da ne ovisimo od okruženja, možemo se pretvoriti u fikuse.
Znači, da bi prešli na visoke energetske nivoe, vjerojatno ćemo morati naučiti da radimo, da se razvijamo, poštujemo zapovijedi, njegujemo kolektivno mišIjenje, brinemo se o drugima, tada kada prisilni mehanizmi razvoja odu u drugi plan. To je ozbiljan problem. Jer je čovek, još uvijek životinja. Čovjek obično sve što radi, radi prisilno. Ako ne bi bilo potrebe za hranom, skloništem, zaštitom, većina ljudi bi jednostavno degradirala.
Dakle, glavno pitanje – nije pitanje prelaska na visoke energije, glavno pitanje je: Jesmo li u stanju da sačuvamo svoj stvaralački potencijal? Znamo li se dalje razvijati, onda kada prestanemo zavisiti od hrane i skloništa?
Upravo sada, u svijetu se događa problem s naftom. Nje će uskoro nestati. Problem energije je danas problem broj jedan u svijetu. Postojano, već nekoliko desetljeća, šire se informacije o tome da se stvaraju energetski izvori koji su 100% efikasni. Elektrane, koje mogu raditi koristeći energiju iz zraka ili iz vakuuma ili od gravitacije Zemlje, transformirajući je. Odnosno, skoro potpuno besplatne, izvore energije koji će omogućiti da se ne brinemo za sutrašnjicu. Ali, ako čovječanstvo dobije besplatne izvore energije, u neograničenoj količini, to može ispočetka dati brzi razvoj, a zatim dovesti do potpune degradacije.
Zato što su energija, borba za energiju, i konkurencija u tom smislu – najmoćniji pokretači napretka. Da bismo dobili energiju, neophodno je da radimo. Neophodno je graditi firme, organizacije, neophodno je eksploatirati, transportirati, vršiti preradu, a zatim sve to prodati, nabaviti, tržište počinje da se kreće. A najjače tržište na svijetu je energetsko tržište. I ako se iznenada energija ispostavi besplatna, tržište će se zaustaviti. Počet će jaka ekonomska kriza, i do čega ona može dovesti, teško je reći.
Zato je moguće je da čovječanstvo još nije spremno za besplatne izvore energije. Jednostavno, čovječanstvo psihološki nije spremno na to. Odavno u principu, već postoji mogućnost prelaska na alternativne izvore energije. I iz nekog razloga… možete to nazvati naftnom mafijom, različitim klanovima, ali to je, da tako kažem, izvanjska forma.
A, u stvari, čovječanstvo sada prelazi na tu novu fazu u kojoj će dobiti besplatne izvore energije, kada ono prelazi, da tako kažem, na vegetarijanstvo ili hranjenje pranom, i ovdje se postavlja glavno pitanje: Što će biti s našom dušom, kada sve bude besplatno? Kada se ne budemo trebali truditi da bismo zagrijali svoju kuću, izgradili je, da bismo jeli, obukli se itd. itd.
Ovdje se nameće veoma ozbiljno pitanje: Može li se čovječanstvo razvijati, ako se eliminiraju prinudni izvori razvoja? Može li se ono razvijati dobrovoljno? Odgovora na to pitanje još nema.
Prevod i obrada: Beba Mur i Miloš Todorović
Preuzeto s: http://www.bebamur.com/blog/snlazarev-o-vegetarijanstvu-i-prelasku-na-vise-energetske-nivoeP.S. U svojoj autobiografiji Tesla piše: “Bez obzira što svijet govori, Morgan je ispunio sve svoje obaveze koje je preuzeo prema meni. Moj projekt je bio odložen pod uticajem prirodnih zakona. Svijet ga nije bio spreman prihvatiti. On je nadmašio vrijeme u kom se pojavio, ali ti isti zakoni, na kraju krajeva će se prevazići i projekt će biti ostvaren s trijumfalnim uspjehom. “.
