BLOGOVI, STRANICE, SAJTOVI...
- Details
- Written by Milica Milovanović
- Hits: 285
„Čovječanstvo se smatra nezavršenim, ne-cjelovitim i ne-savršenim. Imamo mogućnost da dovršimo sami sebe, dovedemo se do savršenstva i sve što je potrebno za to leži u nama.“ – Maurice Nicoll
U bilo kojem stadiju Rada na Sebi, osjećaj da smo dostigli nešto u potpunosti predstavlja prepreku. Rad na otkrivanju dubljih Značenja stavlja pred čovjeka zadatak da uobičajenu, svakodnevnu percepciju proširi i ispravi. Tek kroz ispravljenu percepciju može doći dublje Razumijevanje. Mogućnost za promjenu percepcije otvara se kad počnemo shvaćati da je slika Stvarnosti koju imamo produkt prošlosti, točnije da je svaki zaključak vezano za ono što doživljavamo zasnovan na usporedbi sa već doživljenim. Bez proboja ili rušenja slike koju imamo o svijetu kao i slike o samima sebi da smo gotovo, cijelo i savršeno djelo, usavršavanje bilo koje vrste postaje nemoguće jer gledanje na taj način ubija težnju ka promjeni. Čovjek je u opasnosti da ostane ne-cjelovit u smislu razvoja u svom punom potencijalu ako se već sada smatra cijelim, dovršenim i savršenim.Prihvaćajući postojeće stanje kao vrhunac svoje egzistencije čovjekov Unutarnji razvoj se zaustavlja i zatvara za mogućnost daljnje promjene.
Ono što predstavlja prepreku u pronalaženju dubljih Značenja i Razumijevanja je navika našeg uma da se veže za postignuća i iskustva. Um teži nepromjenjivosti. Ono što kroz pokušaje da se otkrijemo moramo dozvoliti jest rad na fleksibilnosti u stavovima koje imamo, ne prianjajući potpuno fiksno niti za jedan od njih, pružajući na taj način otvorena vrata za mogućnost još dubljeg, preciznijeg Razumijevanja. Sve što je unutar čovjeka fiksno i nepromjenjivo može biti prepreka preko koje ne može prijeći.
Pročitajte više Dodajte Vaš komentar Hits: 285
- Details
- Written by Nikola Vučićević
- Hits: 201
Nije rijedak slučaj da Majstor bude i umjetnik. Na nivou ljudskog iskustva, kroz intezivan Rad na Sebi, Radu na Centrima, on je uspio isfiltrirati i usavršiti određene talente, koji su u skladu sa njegovom Ličnošću, ali ne i Lažnom Ličnosti. Jedna od mnogih vrlina koje krase Majstora su upravo ti specifični talenti do kojih je došao Radom, dok je neke druge imao na početku svog Puta. Vrlo često se događa kod ljudi da svoj identitet definiraju kroz talent. Majstor svakim mogućim talentom koji posjeduje, uvjetno rečeno, definira sebe, jer je od trenutka stvaranja pa do završetka svog djela Prisutan u tome, on jeste TO. Zato nije ni čudo što postoje određena umjetnička djela, određene kreacije, neovisno koje prirode, koja su u stanju da trenutno promijene percepciju. U duhovnom, pa tako i vanjskom svijetu, umjetnici bi se mogli svrstati u 3 vrste (Osobno mišljenje): 1) Svećenik 2) Radnik i 3) Plagijator... Svaki od ova tri grubo podijeljena nivoa ima svoje specifične karakteristike i u skladu s tim, odgovarajuće izražavanje usklađeno s nivoom talenta koji posjeduje.
Pročitajte više Dodajte Vaš komentar Hits: 201
- Details
- Written by Milica Milovanović
- Hits: 202
Vrlo često se susrećem s ljudima koji govore za sebe da nisu kreativni. Tu se javlja potreba za razlučivanjem razlike između Kreativnosti i umjetnosti. Svaka riječ koju izgovorimo, stav i mišljenje, točnije ideja koju čovjek ima o sebi i kojom se nahodi neminovno utječe na kreiranje njegove stvarnosti. Drugim riječima, čovjek se konstantno nalazi u previranju između kreiranja i de-kreiranja svoje stvarnosti a da toga najčešće nije svjestan. Kreativnost ne zahtijeva i ne stavlja zadatak pred čovjeka da bude nadaren ili talentiran, da ima sluha ili motoričke sposobnosti. Točnije, to nisu esencijalni i neophodni alati kroz koje se Kreativnost izražava, za razliku od umjetnosti. Umjetnost ima za cilj ostvarenje određenog djela, kao i potrebu da bude priznata, viđena i da joj se da određeni značaj u svijetu. Kreativnost s druge strane je proces nastajanja, ona je kretanje u oba pravca, iz Vanjskog ka Unutrašnjem i obrnuto, proces koji ima sposobnost simultanog, suptilnog stvaranja koje nije fiksno i nepromjenjivo. Kreativnost, također za razliku od umjetnosti nije nasilna, nije pod pritiskom moranja i zadovoljavanja određenih formi i oblika što autora što njegove publike.
Pročitajte više Dodajte Vaš komentar Hits: 202
Нема коментара:
Постави коментар